Vapno gašeno PVC kanta 20 kg

Eko vapno – dobiveno na ekološki način.

Loženjem sa plinom u industrijskim pećima dobiva se ekološki čist proizvod (živo vapno). Gašeno vapno dobivamo mješanjem živog vapna i vode u omjeru 10kg živog vapna : 50 litara vode. Stalnim mješanjem doseže se temperatura od 250°C. Proces gašenja vapna traje 7 min, zatim pod temperaturom prolazi kroz sita u bazene gdje se skladišti te je za 6 mjeseci spremno za uporabu. Na vapnu uvjek mora biti sloj vode što se zove bistra kristalna, vapnena voda, u manjim količinama.

Namjena vapna

Vidljivo je kako je temelj života dostupnost pitke vode. Potrošnja vode će za ljetnih mjeseci biti velika, a njena dostupnost vrlo ograničena jer je za pretpostaviti kako će opskrba na pogođenim područjima biti moguća samo vodoopskrbnim cisternama. Upravo je stoga jedini siguran izvor vode bunarska voda (osim područja sa sustavom javne vodoopskrbe), a za tu ju je svrhu potrebno prirediti.

Idealna je situacija ukoliko je prije dezinfekcije bunarske vode moguće njeno uzorkovanje i dostava u laboratorij radi pretrage te dezinfekcija od strane stručnjaka prema nalazu laboratorija. No, malo je vjerojatno kako će biti istovremeno moguće uzorkovanje i kontrola svih bunara na pogođenim područjima te će dio posla morati odraditi sami vlasnici.

Za početak je takav bunar najpametnije isprazniti crpkama i pustiti da se opet napuni vodom. U cilju prve dezinfekcije će odlično poslužiti staro i isprobano sredstvo – živo vapno, koje će vodu djelimice očistiti i mehaničkim taloženjem. Živo vapno u kontaktu sa vodom reagira vrlo burno otpuštajući toplinu (i do 150°C), a što se vidi nakon ubacivanja u bunar kada voda snažno kipi. Stoga treba izbjegavati skladištenje vapna na mjestima gdje može doći u dodir s vodom, kiselinama ili drugim spojevima zbog mogućih opasnih reakcija, a poželjno je držati ga u suhim i zatvorenim prostorima, kontejnerima, papirnatoj ili PVC ambalaži.

Za dezinfekciju prosječnog bunara će dostajati oko 5 kg živog vapna, a voda je za upotrebu dva do tri dana kasnije. Druga je mogućnost dezinfekcija vode klornim pripravcima, koje se opet može iskoristiti i nakon dezinfekcije vapnom (što je odlično izvršena dezinfekcija bunarske vode). U tu će svrhu poslužiti bilo koji od brojnih pripravaka dostupnih na tržištu, a koriste se u količinama koje su navedene na uputi za uporabu. Uputu valja poštivati i ne stavljati više sredstva od preporučene količine jer se nepotrebno baca sredstvo.

U cilju dezinfekcije bunarske vode potrebno je približno odrediti količinu vode u bunaru, a što se može vrlo lako ukoliko nam je poznata njena dubina. Za dezinfekciju jednog metra kubičnog vode najčešće je potrebno oko 2 grama klornog pripravka.

Nakon dezinfekcije klornim pripravcima vodu je najčešće moguće piti već za pola sata. Vodu bunara pametno je tako dezinficirati nekoliko dana za redom jer postoji opasnost njena naknadnog zagađenja povlačenjem i slijevanjem zaostale vode iz okoliša.

Tako pripremljena voda trebala bi biti upotrebljiva za pranje objekata i napajanje životinja, a za piće ljudi trebalo bi ipak koristiti pakiranu vodu (voda u bocama) dok dezinfekciju ne izvrše stručnjaci i voda se proglasi upotrebljivom za upotrebu temeljem laboratorijskih pretraga.

Vapno ima i duge namjene. To se zna već tisućljećima. Tako je žbukanje nezamislivo bez vapna. Također mu je namjena pri živenja kao vezivo.

Bjeljenjem vapno uništava gljivice i pljesni na zidovima te se koristi za sve vrste stambenih prostora u kojima borave ljudi i životinje. Vapno je vrlo važno kod zaštite vinove loze miješanjem modrom galicom.

Premazivanje stabala voćaka koje štitimo od nametnika te usporavanje vegetacije i pucanje kore. Naši se voćnjaci doslovno bijele od premazivanja voćaka u proljeće.

Prašinu živog vapna upotrebljavamo u poljoprivredi, zemlju obogaćujemo kalcijem i uništavamo štetočine (puževe).